Sigurnost foruma
Rating for nasadeca.forumi.biz
 photo banner-1-1.gif

Tumor dojke

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole

Tumor dojke

Počalji od Milica taj Čet Nov 08, 2007 2:01 pm

Evo da otvorim ovu temu, vise kao apel mamama, ali i da vam ispricam svoje tesko zdravstveno iskustvo.Naime sa sesnaest godina sam otkrila da imam cvoric na grudima. To je period puberteta i kada se devojcice formiraju u zene, a hormoni pocnu da besne po organizmu. Godinama sam pratila svoj benigni tumor sve dok nisam otisla na onkoloski institut ovde u Bg. Tu me je docekalo zaprepascenje. U roku od mesec dana zakazala sam operaciju jer su se doktori nadali najgorem. Bilo kako bilo na kraju su rezultati bili benigni, ali savet je bio da hitno rodim jedno dete i da sto duze dojim sto ja nisam imala srece.Savet-kontrolisite svoje grudi redovno, cim vas negde zaboli obratite se doktoru

Milica
Povratnik
Povratnik

Broj poruka: 2227
Lokacija: NBG-blokovi
Hobi: sex na ex
Datum upisa: 18.10.2007

Nazad na vrh Ići dole

Re: Tumor dojke

Počalji od Dy taj Čet Nov 08, 2007 2:08 pm

uf milice, bas mi zao sto si prosla kroz to..ali bitno je da je sve ok..i naravno sve to trebamo pratiti, jer ukoliko se nesto i primjeti na vrijeme rjesivo je...

Dy
Počasni član
Počasni član

Broj poruka: 2628
Godina: 36
Lokacija: bl
Hobi: jedem pitu!
Datum upisa: 22.10.2007

Nazad na vrh Ići dole

Re: Tumor dojke

Počalji od maja taj Čet Nov 08, 2007 3:32 pm

Ja imam benigni tumor na dojci, odnosno mikrofibradenom. Cvoric od 11mm koji redovno pratim, idem na kontrole svakih, ranije 3, a sada 6 meseci. Doktorka kaze da je za sada dovoljno samo da ga pratimo, jer je jako mali i ne moze da izazove vece probleme, a ako pocne da raste verovatno cu ici na operaciju da ga vade. Ali...necu o tome ni da razmisljam. Potpisujem vas...zene, pregledajte redovno grudi, ispipkajte svaki delic i ako primetite nesto neobicno-trk lekaru.
Dokazano je da je procenat uspesnosti u lecenju raka dojke veci ukoliko se otkrije na vreme.

maja
Napredni član
Napredni član

Broj poruka: 681
Godina: 30
Lokacija: Rusija
Datum upisa: 17.10.2007

Nazad na vrh Ići dole

Re: Tumor dojke

Počalji od Milica taj Čet Nov 08, 2007 6:54 pm

I ja sam imala na obe. jedan sam operisala, a ovaj drugi mi je nestao u toku trudnoce i za vreme laktacije. Nije se navrati za sada, ali ako ponovo krene ja cu roditi jos jednu bebu. Znas kako kazu ne biju se suto i rogato. Moji postovi nisu mozda bas pismeni jer mi misli izlecu, a sve iz razloga jer uvek jedno majmunce sedi na stolu i pokusava da iskucka nesto

Milica
Povratnik
Povratnik

Broj poruka: 2227
Lokacija: NBG-blokovi
Hobi: sex na ex
Datum upisa: 18.10.2007

Nazad na vrh Ići dole

Re: Tumor dojke

Počalji od Gost taj Pet Nov 09, 2007 10:59 pm

I moja je - tada najbolja drugarica, sa 20 godina imala operaciju. Posto to nije bio prvi i jedini zdravstveni problem koji joj se javio (stitna zlezda sa 16) jako je uticalo na nju. Povukla se u sebe, nije izlazila iz kuce mesecima i mislim da otad nije ona ista osoba...
Ja apelujem na sve da dozvole drugima da im pomognu i ne iskljucuju ih iz svojih zivota kada se desi bilo kakav zdravstveni problem! Kroz sve je lakse proci s nekim nego sam i usamljen!

Gost
Gost


Nazad na vrh Ići dole

Re: Tumor dojke

Počalji od Miloseva_mama taj Sub Nov 17, 2007 12:13 am

pre godinu dana sam prosla ono najgore sa mojom majkom,nije imala srece da bude benigno....ali da ne duzim na kraju je sve ispalo dobro,ako se moze tako reci!!!!!!! apel svim zemama redovna kontrola i rano otkrivanje 99% vece sanse za izlecenje

Miloseva_mama
Napredni član
Napredni član

Broj poruka: 962
Godina: 30
Lokacija: Bijeljina
Datum upisa: 16.11.2007

Nazad na vrh Ići dole

Re: Tumor dojke

Počalji od Betty Boop taj Sub Nov 24, 2007 11:48 pm

I mojoj mami je odstranjena leva dojka, imala je nesreću da je zadesi maligni tumor, bez obzira što je rodila i dojila nas dve, što se hrani poprilično zdravo, ne puši, ne pije, bavi se rekreativnim aerobikom...i onda se uvek zapitam: "Zašto baš ona?"
Izgleda da nema nekog pravila...
Ja od tada idem na godišnji pregled ultrazvukom, kući se povremeno ispipkam. Vuk je skoro 10 meseci, moje grudi i dalje prepunjene mlekom, malo-malo pa "procuri". Nadam se da ima istine u tome što tvrde da što duže dojiš, manja je šansa...eto, ja imam genetsku predispoziciju, ali baš iz tog razloga sam na oprezu.

Betty Boop
Banovan sa foruma
Banovan sa foruma

Broj poruka: 770
Lokacija: Sombor
Datum upisa: 17.10.2007

Nazad na vrh Ići dole

Re: Tumor dojke

Počalji od Gost taj Pet Dec 28, 2007 3:02 am

Zloćudni tumor dojke
(Karcinom dojke, Rak dojke)
Zloćudne (maligne) bolesti



Opis
Zloćudni tumor dojke, najčešći zloćudni tumor kod žena, bolest je kod koje se maligne stanice nalaze u tkivu dojke. Svaka dojka ima 15 do 20 režnjeva, koji imaju manje odsječke, lobule. Tanke cijevi nazvane duktusi povezuju režnjeve i lobule.
Najčešći tip zloćudnog tumora dojke je duktalni zloćudni tumor. Nalazimo ga u duktalnim stanicama.
Zloćudni tumor koji nastaje u režnjevima ili lobulima naziva se lobularni zloćudni tumor. Lobularni zloćudni tumor češće nalazimo u obje dojke nego je to slučaj u drugih vrsta zloćudnih tumora dojke. Inflamatorni zloćudni tumor dojke je najrjeđa vrsta zloćudnog tumora dojke. Kod ove bolesti dojka je topla, crvena i natečena.
Nasljedni zloćudni tumor dojke čini otprilike 5 do 10 posto svih zloćudnih tumora dojke. Geni u stanicama nose informaciju koja je primljena od roditelja oboljele osobe. Ustanovljeno je da postoji nekoliko promijenjenih gena kod nekih od bolesnica sa zloćudnim tumorom dojke. Rođaci bolesnica sa zloćudnim tumorom dojke koji su nosioci ovih promijenjenih gena imaju veću mogućnost da se kod njih razvije zloćudni tumor dojke ili ovarija. Razvijeni su testovi koji mogu odrediti tko ima tu genetsku promjenu mnogo prije nego se zloćudni tumor pojavi.

Kod koga postoji rizik
Nedavno su dva gena BRC1 i BRC2 povezana s nasljednim zloćudnim tumorom dojke. Utvrđen je cijeli niz drugih predisponirajućih čimbenika, uključujući prekomjernu težinu, rani početak menstrualnog ciklusa, kasno rađanje kao i odsutnost rađanja. Zloćudni tumor dojke može se javiti i kod muškaraca, ali je kod njih mnogo rjeđi. Statistike pokazuju da će se kod jedne od 8 ili 9 žena razviti zloćudni tumor dojke u nekoj životnoj dobi.
Rizik se povećava eksponencijalno nakon tridesete godine života. Prosječna životna dob žena u kojih je uspostavljena dijagnoza zloćudnog tumora dojke je 60 godina. Općenito, stopa zloćudnih tumora dojke je niža u nerazvijenim zemljama i viša u razvijenijim zemljama (s izuzetkom Japana gdje je stopa prilično niska).
Drugi čimbenici rizika uključuju zloćudni tumor dojke u obiteljskoj anamnezi, posebno kod majke ili rođakinja, u anamnezi dijagnosticirani zloćudni tumori dojke u prošlosti, zloćudni tumor ovarija, zloćudni tumor uterusa ili debelog crijeva, rani početak menstruacije (početak menstruacije prije 12 godina života) i/ili kasna menopauza (nakon 55 godine), bez trudnoća ili prva trudnoća nakon tridesete godine života, izlaganje zračenju. Postmenopauzalna terapija estrogenom i korištenje oralnih kontraceptivnih sredstava (kao što su estrogena i progesteronska oralna kontraceptivna sredstva) smatrala su se mogućim čimbenicima rizika, ali većina sadašnjih studija ne potvrđuje takav rizik.
Istraživanja daju naslutiti da prehrana kod pojedinaca može imati utjecaj na mogućnosti dobivanja nekih vrsta zloćudnih tumora. Izgleda da je veća mogućnost da se zloćudni tumor dojke razvije kod žena čija prehrana sadrži vrlo visok postotak masnoće. Kod starijih žena sa prekomjernom težinom također postoji veći rizik. Neki znanstvenici vjeruju da prehrana s malom količinom masnoće, uzimanje dobro izbalansiranih obroka sa mnogo voća i povrća i održavanje idealne težine mogu smanjiti rizik kod žene.
Postoje također ispitivanja koja sugeriraju nešto veći rizik od zloćudnih tumora dojke u žena koje konzumiraju alkohol, te se čini da rizik raste sa količinom konzumiranog alkohola.
Još se uvijek ispituje mogućnost povezanosti prehrane i pojave zloćudnih tumora dojke.

Simptomi

  • kvržica ili veća masa u dojci primijećena kod samopregleda dojki, obično bezbolna, čvrsta do tvrda sa nepravilnim rubovima,
  • kvržica ili veća masa u pazušnoj jami,
  • promjena u veličini ili obliku dojke,
  • iscjedak iz bradavice, obično krvava ili bistra do žuta tekućina, može izgledati kao gnoj,
  • promjena boje ili opipa kože na dojci, uvučena bradavica ili areola, naborane ili ljuskave, izgled narančine kore,
  • crvenilo,
  • pojačane/naglašene vene na površini dojke,
  • moguća (kod uznapredovale bolesti) pojava ranica na koži,
  • promjena u izgledu ili osjećaju bradavice, uvučena (retrakcija dojke), povećanje ili svrbež,
  • nelagodnost u dojci samo na jednoj strani,
  • povećanje dojke samo na jednoj strani,
  • bol u kostima,
  • gubitak težine,
  • nateknuće ruke,
  • bol u dojci.
Stadiji zloćudnih tumora dojke

Stadij I
Promjer tumora manji od 2 cm, čvorići nisu involvirani, nema udaljenih metastaza.

Stadij II
Promjer tumora manji od 5 cm, čvorići nisu fiksirani, nema udaljenih metastaza.

Stadij III
Promjer tumora veći od 5 cm, invadira kožu ili je pričvršćen na stjenku prsiju, ili primijećeni supraklavikularni (iznad ključne kosti) čvorići, bez udaljenih metastaza.

Stadij IV
Tumor s udaljenim metastazama.

Koje pretrage će liječnik napraviti?
Liječnika treba posjetiti ukoliko se primijete promjene na dojkama.
Liječnik može potvrditi prisustvo promjena na dojkama koje je zamijetila bolesnica. Liječnik pažljivim opipavanjem (palpacijom) kvržice i tkiva koje je okružuje može donijeti brojne zaključke vezane uz samu dijagnozu. Benigne kvržice često su drugačije na opip od kanceroznih kvržica.
Liječnik može sugerirati da se podvrgnete mamografiji. Mamogram je poseban rendgenski pregled dojke koji može otkriti tumore koji su premali da bi se mogli osjetiti opipom. Ukoliko se pronađe kvržica u dojci, liječnik će možda trebati uzeti uzorak kvržice i pogledati je pod mikroskopom kako bi ustanovio postoje li kancerozne stanice. Ovaj se postupak naziva biopsija. Ponekad se biopsija vrši tako da se igla uvuče u dojku i iz nje se izvadi nešto tkiva. Ukoliko biopsija pokaže da zloćudni tumor postoji, važno je izvršiti neke testove na stanicama samog tumora (to su tzv. testovi estrogenih i progesteronskih receptora).
Testovi estrogenih i progesteronskih receptora mogu uputiti na to imaju li hormoni utjecaj na način rasta zloćudnih tumora. Oni također mogu pružiti informaciju o tome može li se tumor ponoviti, recidivirati nakon liječenja. Rezultati pomažu liječniku kako bi odlučio da li koristiti hormonsku terapiju za zaustavljanje rasta zloćudnih tumora. Tumorsko tkivo treba odnijeti u laboratorij radi estrogenih i progesteronskih testova u vrijeme kada je izvršena biopsija zbog toga što će možda biti teško dobiti dovoljno kanceroznih stanica kasnije, iako se novije tehnike ispitivanja mogu primijeniti na tkivu koje nije svježe.

Ultrazvuk

Može pokazati je li kvržica čvrsta ili je napunjena tekućinom.

Termografija

Pretraga bazirana na razlici u temperaturi normalnog i kanceroznog tkiva.

Aspiracijom ili biopsijom iglom same kvržice dobit će se tekućina što će ukazati na cistu ili će se dokazati čvrsta nakupina koja može, ali i ne mora biti zloćudni tumor. Biopsija izvršena iglom donosi stanice direktno iz tumorskog tkiva radi evaluacije (može biti izvršena zajedno s aspiracijom pomoću igle). Dobiveni materijal bit će poslan u laboratorij.

Liječenje
Terapija izbora i sama prognoza bolesti ovise o stadiju zloćudnog tumora (je li on samo u dojci ili se proširio i na druga mjesta u tijelu), vrsti zloćudnog tumora dojke, izvjesnim karakteristikama tumorskih stanica i je li zloćudni tumor nađen i u drugoj dojci. Ženina dob, težina, menopauzalni status (ima li žena još uvijek menstruaciju) i opće zdravstveno stanje također mogu imati utjecaj na prognozu i izbor liječenja.

Pregled
Izbor početnog liječenja bazira se na opsegu i agresivnosti bolesti. Trenutačno se na zloćudni tumor dojke gleda kao na sistemsku bolest koja zahtijeva kako lokalno tako i sistematsko liječenje.

  • Lokalno liječenje može uključivati uklanjanje kvržice (lumpektomija), mastektomiju (djelomičnu, cjelokupnu ili radikalnu sa resekcijom aksila) i terapiju zračenjem, a sve usmjereno na dojku i tkivo koje je neposredno okružuje.
  • Sistematsko liječenje uključuje kemoterapiju i hormonsku terapiju, koja cirkulira lijekove i hormone kroz cjelokupno tijelo u pokušaju da eliminira tumorske stanice koje mogu biti prisutne u udaljenim dijelovima tijela.
  • Većina žena podvrgnuta je kombinaciji liječenja koja uključuje kirurški zahvat, zračenje, kemoterapiju i/ili hormonsku terapiju. Sadašnje preporuke za potencijalno izlječiv zloćudni tumor dojke obično sugeriraju da je najbolje primarno liječenje parcijalna mastektomija plus resekcija aksila i terapija zračenjem.
Kirurški zahvat
Operativni zahvati koji se izvode su:

  • Poštedni operativni zahvat sa ciljem očuvanja dojke;
  • Lumpektomija/uklanjanje kvržice (nekad se naziva ekscizijska biopsija ili široka ekscizija) je uklanjanje kvržice u dojci i odstranjenje nešto okolnog tkiva. Nakon operacije obično slijedi terapija zračenjem preostalog dijela dojke. Većina liječnika obično uklanja i neke od limfnih čvorića u pazušnoj jami.
  • Djelomična ili segmentalna mastektomija je uklanjanje zloćudnih tumora kao i nešto tkiva dojke oko tumora i unutrašnje stijenke grudnih mišića ispod tumora. Obično se uklanjaju neki limfni čvorići u pazušnoj jami. U većini slučajeva nakon toga slijedi terapija zračenjem.
  • Sveukupna ili jednostavna mastektomija je uklanjanje kompletne dojke. Nekad se uklanjaju i limfni čvorići ispod ruke.
  • Modificirana radikalna mastektomija je uklanjanje dojke, mnogih limfnih čvorića ispod ruke, unutrašnje stijenke na mišićima prsiju, a ponekad i dio mišića prsne stijenke. To je najčešća operacija kod zloćudnih tumora dojke.
  • Radikalna mastektomija (također se naziva Halstedova radikalna mastektomija) je uklanjanje dojke, prsnih mišića i svih limfnih čvorića pod rukom. Tijekom mnogo godina ovo je bila najviše korištena operacija, ali se sada koristi samo kad se tumor proširio na prsne mišiće.
Lijekovi
Kemoterapija se može koristiti kao sistemska terapija kod bolesnika sa izlječivim zloćudnim tumorom dojke. Hormonalna terapija uključuje korištenje antiestrogenih lijekova (kao što je tamoksifen), koji se može prepisati pojedincima kod kojih su ustanovljeni zloćudni tumori koji ovise o estrogenu.
Ukoliko testovi pokažu da stanice zloćudnih tumora dojke imaju estrogene receptore i progesteronske receptore, može se dati hormonska terapija. Hormonska terapija se koristi kako bi se promijenio način na koji hormoni u tijelu potpomažu rast zloćudnih tumora. To se može učiniti korištenjem lijekova koji mijenjaju način na koji hormoni djeluju ili operacijom da bi se odstranili organi koji produciraju hormone, tj. jajnici/ovariji. Hormonska terapija antiestrogenskim lijekovima često se daje bolesnicima sa ranim stadijima zloćudnih tumora dojke. Ujedno ista terapija može djelovati na stanice u cijelom tijelu i može povećati šanse dobivanja zloćudnog tumora uterusa. Trebalo bi svake godine posjetiti liječnika radi pregleda zdjelice. Liječnika treba obavijestiti što je prije moguće o bilo kakvom vaginalnom krvarenju, koje nije menstrualno krvarenje.
Biološka terapija pokušava potaknuti tijelo na borbu protiv zloćudnih tumora. Ona koristi tvari koje stvara samo tijelo ili su napravljeni u laboratoriju kako bi se stimulirala, upravljala ili povratila prirodna obrana organizma protiv bolesti. Biološka terapija zove se još i imunoterapija i za sada se najčešće primjenjuje u kliničkim studijama.
Ukoliko će se kod bolesnice izvršiti mastektomija, može se razmotriti rekonstrukcija dojke (plastika dojke). To se može učiniti u vrijeme mastektomije ili kasnije, poslije zahvata. Dojka se može napraviti sa vlastitim tkivom bolesnice (ne tkivo dojke) ili korištenjem implantata. Mogu se koristiti različite vrste implantata.

Prevencija
Mnogi se čimbenici rizika ne mogu kontrolirati, što znači da primarna prevencija u ovom slučaju nije učinkovita. Međutim, sekundarna prevencija, rano otkrivanje i odgovarajuće liječenje, može se provoditi kroz rutinski samopregled dojke, počinjući nakon navršene dvadesete godine i podvrgavanjem mamografiji nakon 40. godine života. Treba napomenuti da sadašnja istraživanja procjenjuju učinkovitost lijeka tamoksifena u sprječavanju zloćudnih tumora dojke kod žena koje u obiteljskoj anamnezi imaju tu bolest. Trenutno se tamoksifen koristi za liječenje bolesnica sa zloćudnim tumorom dojke.

Komplikacije
Čak i sa agresivnim i prikladnim liječenjima, rak dojke često metastazira na udaljena mjesta kao što su pluća, jetra i kosti. Stopa lokalnog ponovnog izbivanja je oko 5 posto nakon totalne mastektomije i resekcije aksile kada se ustanovi da limfni čvorovi nisu bili pozitivni tj. zahvaćeni. Stopa lokalnog recidiva je 25 posto kod onih sa sličnim liječenjem kod kojih je ustanovljeno da su limfni čvorovi bili zahvaćeni.


Gost
Gost


Nazad na vrh Ići dole

Re: Tumor dojke

Počalji od Gost taj Pet Dec 28, 2007 3:04 am

Rak dojke



Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena. Rijetko se javlja prije 20. godine života, a najčešći je između 55. i 70. godine života.
Opasnost od raka dojke je povećana u žena:
- koje su imale prvu menstruaciju prije 12. godine
- koje su imale menopauzu prije 50. godine
- koje nisu rodile ili su rodile poslije 30. godine
- u kojih je kod biopsije dojke nađen poremećaj normalnih struktura stanica
- koje su operirane zbog raka jedne dojke (vjerojatna učestalost raka u drugoj dojci je oko 6%)
- ako je u obitelji netko od bliskih srodnika imao rak dojke
- poslije 50. godine života
U žena poslije 50. godine opasnost se povećava s gojaznosti i odnosom tjelesne težine prema visini. Žene s vlažnim cerumenom (cerumen = ušna mast) sklonije su raku dojke.
Rast raka dojke i način širenja

Rast: Rak dojke raste polagano udvostručenjem tumorskih stanica. U 15-40% slučajeva nastaje na više mjesta unutar dojke. Prirodni tijek karcinoma dojke odlikuje dugotrajnost. Srednje je preživljenje u pacijenata koji odbiju svaki način liječenja između 2.5 i 3 godine, ali nekada može biti i duže od 20. godina. Procjenjuje se da se prosječan tumor udvostručuje oko tri puta godišnje. Potrebno je 5-8 godina da se tumor poveća na promjer od 1 cm i tek tada se može otkriti pipanjem i samo-pregledom.
Presadnice (metastaze): Kako tumor raste, odbacuje stanice koje se šire po tijelu limfnim ili krvnim žilama. Rak dojke vrlo rano stvara udaljene presadnice (metastaze) i zato neki drže da već u trenutku otkrivanja rak dojke ima karakteristike bolesti koja zahvaća cijelo tijelo.
Širenje tumora u okolno tkivo: Izravno širenje tumora u kožu i potkožno tkivo uzrokuje nabiranje kože, uvlačenje kože i bradavice, a ponekad i rane. Karcinom se može tako, izravno, širiti i u dublje slojeve, mišiće i stjenku grudnog koša. Ako tumorske stanice začepe limfnu mrežu kože, nastaje otok kože koji izgleda kao narančina kora (peau d' orange).
Širenje krvlju i limfom: Tumor se limfnim vodovima širi do limfnih čvorova u pazušnoj jami i drugim područjima u tijelu. Krvlju se presadnice šire osobito često u pluća, jetru i kosti (lubanja, kralješnica, rebra, prsna kost, gornji dio bedrene i nadlaktične kosti), mozak, jajnike i nadbubrežnu žlijezdu.
Oko 95% žena koje umiru od raka dojke ima presadnice.


Prognoza ishoda bolesti

Za predviđanje tijeka i ishoda bolesti bitni su slijedeći čimbenici:
- veličina tumora: što je karcinom veći, veća je i vjerojatnost ponovnog javljanja
- stanje limfnih čvorova u pazušnoj jami: ukoliko su zahvaćeni, znak je to loše prognoze
- osjetljivost na hormone: bolesnice koje imaju tumor osjetljiv na hormone (koji posjeduje tzv. hormonske receptore (prijemnike) za ženske spolne hormone estrogen i progesteron) imaju bolju prognozu i preživljenje
- vrsta tumorskog tkiva, tj. stupanj zloćudnosti stanica: tumor prvog stupnja s blagim promjenama stanica ima dobru prognozu, dok je onaj trećeg stupnja s velikim promjenama stanica koje se ubrzano dijele, loš znak.
Obostrani rak dojke
Rak dojke istodobno na obje strane javlja se kod 1% bolesnica. U žena koje su operirale rak na jednoj dojci povećanje rizik za razvoj raka dojke u drugoj dojci te je zato potrebna redovna kontrola kod liječnika i mamografija jednom godišnje.

Simptomi raka dojke

- Bezbolni čvor u dojci je glavni znak. Većina žena sama napipa čvor. Ponekad je čvor bolan na dodir ili praćen spontanim bolovima.
- Iscjedak iz bradavice koji je najčešće sukrvava ili krvav, a rjeđe proziran ili zamućen
- Nedavno uvučena bradavica koja se ne može izvući. U nekih je žena bradavica prirodno uvučena, ali nije pričvršćena u tom položaju kao kod raka dojke i može se djelomično izvući.
- Osip, rane na koži dojki i kraste na bradavici
- Ograničena uvučenost kože iznad tumora
- Koža dojke koja sliči kori od naranče
- Crvenilo, oteklina, toplina i bolna osjetljivost tipični su znakovi upalnog oblika karcinoma dojke.
- Povećani limfni čvorovi u pazušnoj jami, bolovi u leđima ili "patološki" prijelomi kostiju (prijelomi koji nastaju uslijed minimalnog opterećenja kosti) koji nastaju zbog presadnica (metastaza) u nekih žena mogu biti prvi znakovi raka dojke.
Dijagnostičke pretrage
Za dijagnosticiranje raka dojke potrebne su slijedeće pretrage:
- pregled i pipanje promjena na dojci, u pazušnoj jami, području iznad ključne kosti, trbuhu, pregled jetre i osjetljivost kralješnice na bol i lagani udarac (sukusija)
- mamografija i eventualno galaktografija (snimanje izvodnih kanala dojke)
- punkcija (probadanje iglom i izvlačenje uzorka stanica) čvora na dojci i operacijska biopsija (uzimanje komada tkiva za analizu)
- krvna slika i količina enzima alkalne fosfataze (ovaj je enzim povećan u stanjima pojačane razgradnje kosti, a upravo se to događa kad presadnice raka dojke nalazimo u kostima)
- rentgenska snimka pluća i kostura
- scintigrafija (snimanje pomoću otopina izotopa) jetre i kosti koja služi za otkrivanje presadnica
Liječenje

Liječenje raka dojke sastoji se od više metoda, a ovisi o stadiju bolesti, vrsti tumorskih stanica i njihovoj zloćudnosti, osjetljivosti tumora na hormone i o dobi bolesnice s obzirom na menstruacijski ciklus.
Metode liječenja su:
- kirurško liječenje
- zračenjem
- hormonsko
- lijekovima (kemoterapija)
Kirurško liječenje
Kirurškim se liječenjem uklanja tumor u dojci i njenoj okolini (pazušna jama) ukoliko je to moguće. Prvih pedeset godina ovog stoljeća radila se u tu svrhu radikalna operacija u kojoj se odstranjivala cijela dojka, mišić ispod nje (pektoralni mišić) i limfni čvorovi u pazuhu. Ponekad se radila i proširena radikalna operacija kod koje su se odstranjivali limfni čvorovi uz prsnu kost.
Nakon toga se uvela modificirana radikalna mastektomija (odstranjenje dojke) s odstranjenjem manjeg dijela mišića, ili se oni uopće nisu odstranjivali.
Zadnjih 20-30 godina primjenjuje se poštedna operacija dojke koja obuhvaća odstranjenje samog tumora, tumora i dijela dojke ili kvadranta dojke s istodobnim odstranjenjem limfnih čvorova u pazuhu. Poslije ove operacije dojka se zrači. Ako se u pazuhu nađu presadnice, potrebno je i sistemno liječenje citostaticima (citostatik je lijek protiv tumora) ili hormonima.
Proučavanje rezultata liječenja velikog broja žena tijekom razdoblja nakon kirurškog zahvata dovelo je do zaključka da su rezultati kombinacije poštednog liječenja i zračenja jednaki kao kod modificirane radikalne mastektomije, ali je kvaliteta života bolja jer je sačuvana dojka. Zato se danas u pravilu poštedna operacoija sa zračanjem primjenjuje kad je tumor manji od 4 cm u promjeru.
Modificirana radikalna mastektomija mora se učiniti u slijedećim slučajevima:
- ako nije moguće obaviti propisano zračenje nakon kirurškog zahvata
- ako bolesnica ne želi sačuvati dojku i daje prednost odstranjenju dojke kako bi izbjegla zračenje
- kod višestrukih tumora dojke u jedne žene
- ako je mamografija pokazala velika kalcificirana područja (u tkivo se odlaže kalcij)
- u žena s velikim tumorom u maloj dojci jer bi poslije liječenja estetski rezultat bio loš
- ako žena boluje od nekih bolesti vezivnog tkiva
- ako je tumor veći od 4 cm u promjeru
Razlika između operabilnog i neoperabilnog raka dojke
Operabilni (onaj koji je moguće odstraniti kirurškim zahvatom) rak dojke je onaj koji se kiruškim zahvatom može potpuno ukloniti, a to je moguće ukoliko ne zahvaća ili se nije učvrstio za kožu ili dublje strukture dojke te ako tumor nije metastazirao dalje od pazušnih ili limfnih čvorova unutar dojke.
Neoperabilni karcinom dojke je onaj koji je proširen izvan opisanog područja te ga je operacijom nemoguće u potpunosti odstraniti.
Liječenje zračenjem
Zračenje nije prihvaćeno kao glavna i jedina metoda liječenja raka dojke. Primjenjuje se nakon operacije da bi se uništile preostale tumorske stanice i spriječila ponovna pojava bolesti. Ukoliko je bolest uznapredovala, zračenje se radi da bi se smanjili simptomi i poboljšala kvaliteta života. Zračenje se primjenjuje također kod koštanih presadnica da se ublaže bolovi u kostima i eventualno spriječe patološki prijelomi izazvani bujanjem tumorskog tkiva u kosti.
Komplikacije liječenja zračenjem su rijetke, a uključuju otvrdnuće kože iznad zračenog područja, lomovi kostiju, određene vrste upale pluća i oštećenja živaca.
Hormonsko liječenje
Ova vrsta liječenja primjenjuje se u liječenju raka dojke koji je osjetljiv na djelovanje hormona (koji ima hormonske receptore, prijemnike). Danas se u pravilu primjenjuje hormonska terapija s anti-estrogenima (tamoksifen) koji blokiraju hormonske receptore i sprečavaju djelovanje hormona na tumorsko tkivo. Također se upotrebljava aminoglutetimid koji blokira stvaranje hormona.
U obzir dolazi i odstranjenje jajnika ili rjeđe, zračenje jajnika, a oba postupka imaju za cilj onemogućivanje jajnika da proizvodi hormone koji potiču rast tumora.
Ukoliko je rak hormonski ovisan, od ovog načina liječenja očekuju se dobri rezultati.
Popratne pojave hormonskog liječenja
Više od 90% bolesnica liječenih tamoksifenom nema nikakvih popratnih smetnji. Preostale žene imaju mučninu koja prestaje nakon nekoliko tjedana do mjesec dana, poremećaje menstrualnog ciklusa i napadaje valova vrućine. Povećana je učestalost tromboze (stvaranje ugrušaka) vena, a oko 30% žena žali se na vaginalnu suhoću. Slično nadomjesnom liječenju estrogenom, liječenje tamoksifenom povećava rizik od pojave karcinoma maternice. Izgleda da rizik raste s trajanjem liječenja. Određeni pokazatelji upućuju da tamoksifen može smanjiti bolesti srca i osteoporozu. Pacijenti se obično debljaju zbog pojačanog apetita i zadržavanja tekućine što su najneugodnije popratne pojave liječenja.
Kemoterapija
Kemoterapija podrazumijeva liječenje lijekovima koji djeluju protiv tumora, a nazivaju se još citostatici. Najčešće se primjenjuje tzv. polikemoterapija, odnosno liječenje s više vrsta lijekova koji uključuju neke od slijedećih: ciklofosfamid, metotreksat, 5-fluorouracil, adriamycin, vinkristin, leukovorin, premarin.
Lijekovi se mogu dati kao početno liječenje u određenim slučajevima kad liječnik procjeni da bi mogli dovesti do smanjenja tumorske mase i omogućavanja poštedne operacije.
Problem liječenja protu-tumorskim lijekovima su njihove brojne neželjene osobine jer osim što uništavaju tumorsko tkivo, uništavaju i stanice organizma pa bolesnicima mogu pojačano gubiti kosu, imati proljeve ili povraćanje zbog uništavanja stanica probavnog sustava, imati smanjenu sposobnost obrane organizma od infekcija, smanjenu sposobnost zgrušavanja, anemiju,… Ovi se lijekovi najčešće daju bolesnicima u ciklusima tako da se organizmu omogući oporavak.
Sva sredstva koja se upotrebljavaju za liječenje tumora, a osobito skupina lijekova koja se naziva alkilirajući agensi kao što je ciklofosfamid, potencijalni su kancerogeni (uzrokuju druge karcinome u tijelu). Povećana je npr. učestalost leukemija, ali prednosti ovog liječenja kod žena s presadnicama u limfnim čvorovima daleko nadmašuju nedostatke. Još je prerano za procjenu javljanja drugih, ne-krvnih tumora nakon ovog liječenja jer je za njihov razvoj obično potreban dugi niz godina.
Adjuvantno liječenje
Pojam adjuvantnog liječenja podrazumijeva liječenje uznapredovalih tumora koji se kirurškim zahvatom ne mogu odstraniti, a u svrhu usporenja tijeka bolesti, smanjenja simptoma i poboljšanja kvalitete života bolesnika.
Pacijenti umiru zbog presadnica (metastaza) te se primjenjuju sistemski načini liječenja koji smanjuju udaljene presadnice i produžuju život pacijenta. Dakle, čak i kada pacijent nije izliječen, može mu se nešto produžiti život.
Ova vrsta liječenja uključuje lijekove protiv tumora, hormonsku terapiju (tamoksifen) i odstranjenje jajnika kirurški ili zračenjem (zračenjem se uništavaju stanice jajnika pa je rezultat isti kao kod operativnog odstranjenja).


Gost
Gost


Nazad na vrh Ići dole

Re: Tumor dojke

Počalji od Gost taj Pet Dec 28, 2007 3:14 am

tumor dojke i samopregled
ovaj prirucnik služi za zdravstveno prosvecivanje žena, bez obzira na godine starosti. S jedne strane, on služi da im ukaže na to, koje je stanje u dojkama normalno za koju starosnu grupu žena, koje su promene prirodne, a koje nisu. S druge strane, da svim ženama ukaže na cinjenicu, da mladost nije garancija za zdravlje.
Cilj ovog teksta je da ukaže koliko je važno da se obrati pažnja na svoje dojke, pa i na svoje zdravlje uopšte. Ni jedna žena nije imuna na dobrocudne ili zlocudne promene u svom organizmu. Žena treba da bude svesna, da najstrašnija stvar nije otkriti promenu u dojci, nego zanemariti je. Blagovremenim pregledom može se uvrditi stepen i priroda promene i jedino je tako moguce preduzeti ispravne mere ka izlecenju.
Važno je napomenuti, da žene ne smeju koristiti ovaj materijal da bi same postavile dijagnozu, niti da preduzmu lecenje na svoju ruku. Ako primete u dojci bilo kakvo odstupanje u odnosu na prethodno stanje, treba obavezno da se obrate lekaru. Promene su najcešce dobrocudne, ali najbolje je da to potvrdi lekar specijalista nakon pregleda.
Postoje razne klasifikacije u pogledu dobrocudnih promena u dojkama. Pacijentkinje najcešce zanima kako odredene promene u dojci izgledaju i kakav osecaj stvaraju, dok lekare najviše zanima kakva je njihova grada pod mikroskopom. Na osnovu pregleda prstima, nalaza ultrazvuka, mamografije, a ponekad i punkcije (izvlacenje sadržaja iglom i špricem), a ukoliko je neophodno i snimanjem magnetnom rezonancom, oni postavljaju dijagnozu i mogu da odrede potreban tretman.
Uvod
Dojke su pomocni organi razmnožavanja koje se nalaze na prednjem zidu grudnog koša i leže na velikim grudnim mišicima.
Dojka se sastoji od:
- vezivnog tkiva, koje povezuje celije i daje im oblik i cvrstinu,
- masnog tkiva, koje u reproduktivnom periodu žene (dok ima menstrualne cikluse) cini 80 - 85 % dojke,
- žlezdanog tkiva, tacnije od režnjica sacinjenih od žlezdanog tkiva, iz kojih polaze kanalici koji sprovode mleko. Više povezanih režnjica, obicno oko 15, cine režnjeve. Kanalici koji polaze iz režnjica žlezdanog tkiva se medusobno spajaju u sve vece. Oni se susticu u rezervoaru pod bradavicom, gde se završavaju sa nekoliko otvora na njoj.
Velicina dojki je potpuno neujednacena medu ženama. Fiziološka razlika u velicini dve dojke kod iste žene je vrlo cesta pojava, a ponekad može biti posebno naglašena. Ova disproporcija (nesklad u velicini) može da prouzrokuje psihicke probleme kod žene, stvarajuci osecaj nesavršenstva tela, buduci da su dojke simbol ženstvenosti.
Kružni, obicno tamnije pigmentisani deo kože na vrhu dojke se naziva areola. U centru areole nalazi se ispupceni deo, bradavica.
Dojka je organ koji kroz život žene nekoliko puta prolazi kroz drasticne unutrašnje, a ponekad i spoljne, promene. Promene nastupaju u predpubertetu, nastavljaju se kroz pubertet, pa kroz zreli životni period žene, kada ona ispunjava svoju osnovnu funkciju kroz dojenje. Promene se dešavaju sve do perioda menopauze, kada dolazi do postepenog gubitka žlezdanog tkiva u dojkama. Sve ove promene su posledica uticaja hormona jajnika na dojke.

1. DOJKA U PUBERTETU

Stimulacijom reproduktivnim hormonima koji nastaju u jajnicima ( estrogen i progesteron ) dojka se u pubertetu uvecava, zahvaljujuci rastu žlezdanih režnjica i kanalica, kao i uvecanju masnog tkiva u njoj. Areola sa bradavicom se takode uvecava i postaje osetljiva na dodir.

2. DOJKA U ZRELOM PERIODU ŽENE

U zrelom (generativnom) periodu žene, po zapocinjanju menstruacije, su prisutne ciklicne, mesecne promene u tkivu dojke, takode uslovljene hormonima jajnika. Neretko se javlja karakteristicno premenstrualno uvecanje dojki, privremeni otok i pojacana osetljivost. Ovi simptomi nestaju nekoliko dana po zapocinjanju menstruacije i novog ciklusa.
Za vreme trudnoce dolazi do kontinuiranog povecavanja inace sitnih režnjica, koji za vreme dojenja proizvode mleko. Areola i bradavica takode postaju vece i tamnije.
Reproduktivni hormoni su važni za razvice dojke i za vreme dojenja. Estrogeni uticu na rast žlezda i mlecnih kanalica, dok progesteron stimuliše razvoj celija koje proizvode mleko. Prolaktin, koji se stvara u hipofizi mozga, stimuliše proizvodnju mleka. Mišicne celije, koje okružuju režnjice, svojom kontrakcijom (grcenjem) omogucuju istiskivanje mleka.
Držanje i oblik dojke zavise od Kuperovih veza. Ove veze su gradene od potpornog vezivnog tkiva i polaze od kože prema unutrašnjosti dojke. Njihova zategnutost i elasticnost doprinose dobrom obliku i držanju dojki. U mladem životnom dobu ove veze su jace, i otuda dojke mladih žena izgledaju cvršce i održavaju svoj oblik. Vremenom dolazi do popuštanja ovih veza, te se kod starijih žena javljaju opuštene dojke. Ovo je narocito izraženo u postmenopauzalnom periodu, kada i žlezdano tkivo, koje ima funkciju proizvodnje mleka, u vecoj ili manjoj meri ustupa mesto mekom masnom tkivu.
Limfni sistem, posebna mreža kanala - limfnih sudova, drenira (odvodi) višak meducelijske tecnosti iz dojke. Limfni cvorovi duž limfotokova filtriraju limfu, oslobadajuci je od nepoželjnih i štetnih stranih tela, kao što su bakterije i virusi. U slucaju razvoja raka dojke, celije raka mogu dospeti u limfne sudove preko kojih stižu do limfnih cvorova. Limfni cvorovi ih zaustave i zadrže izvesno vreme.
Dobrocudna stanja u dojci


U toku života svaka druga žena ce imati pojave kao što su bol u dojci ili dojkama, cvor u dojci, upala cele ili dela dojke, odnosno iscedak iz bradavice. Nacelno, ovakva stanja su znatno reda u menopauzi, jer je proizvodnja hormona jajnika, koji su svakog meseca znacajno uticali na stanje u dojkama tokom prethodnih 35 do 40 godina, svedena na minimum.
Statisticki posmatrano, dobrocudne promene u dojci, kao uostalom i zlocudne, su cešce kod žena koje nisu radale, koje imaju neredovne menstrualne cikluse ili su imale u porodici nekog sa rakom dojke. Kod žena koje redovno koriste tablete protiv zaceca, kao i kod gojaznih žena, ove promene se rede zapažaju.

1. FIBROCISTICNA BOLEST DOJKI ( FIBROCISTICNA DISPLAZIJA )

Fibrocisticna bolest je stanje u dojkama, po pravilu obostrano, koje se opisuje kao granulirana ili zrnasta struktura dojki. Ovo je najcešca dobrocudna promena koja se javlja u preko 50 % žena koje prilikom pregleda prstima imaju neujednacenu strukturu dojke. Bolest se najcešce javlja u vidu osetljivosti i bola koji se ciklicno ponavlja. Menstrualni ciklusi kod ovih žena su cesto umereno nepravilni ili su prisutni drugi znaci obicno manjeg hormonalnog poremecaja. Hormonski disbalans, narušena ravnoteža estrogena i progesterona, dovodi do brojnih promena u tkivu dojke, koje zajednicki nazivamo fibrocisticna bolest. Ovakve promene se cesto javljaju ispod ili oko areole, kao i u spoljnje-gornjim kvadrantima dojke.
Pregledom ovakvog tkiva pod mikroskopom nakon biopsije (uzimanja uzorka tkiva) se otkriva, da se u mlecnim kanalicima odigrava bujanje celija koje ih oblažu sa unutrašnje strane. Cesto dolazi do sužavanja ili zatvaranja mlecnih kanalica, što rezultira stvaranjem cisticnih formacija (cista) unutar kanalica. U režnjevima dolazi do adenoze ili sklerozirajuce adenoze, (režnjici postaju naglašeniji ili bivaju protkani ožiljnim tkivom), koje tada može davati sliku cvora u dojci.

</FONT>
Ultrazvucni snimak izražene displazije dojke pracene adenozom.
Polovinom osamdesetih godina XX veka postavljena je nova klasifikacija za bujanje celija koje se dešava u mlecnim kanalicima kod fibrocisticne bolesti dojki. Po njoj, bujanje celija se deli na bujanje bez atipije celije i sa atipijom celije.
Atipija je rec koja opisuje kako abnormalne celije izgledaju pod mikroskopom. Posmatrane pod mikroskopom, sve normalne celije nekog organa izgledaju vrlo slicno. Ako neka celija medu tim normalnim i zdravim izgleda drugacije, ona je atipicna, i može vremenom da preraste u zlocudnu.


Kategorije dobrocudnih promena u dojci nakon mikroskopskog pregleda tkiva su:
- promene bez bujanja celija : u 70 % slucajeva
- promene sa bujanjem celija, bez atipije celija : 26 %
- promene sa bujanjem celija, sa atipijom celija : 4 %
Iz ovih procenata se sabiranjem lako može izracunati da su 96 % promena u dojkama potpuno dobrocudne i ne prelaze u rak.
Atipicno bujanje celija unutar kanalica, posebno ako kod žene postoji i porodicna istorija raka dojke, povecava rizik od nastanka raka dojke na 20 % od pojave takvog stanja, za narednih 15 godina, koliko se pacijentkinje obicno prate. Mora se napomenuti, da je najkriticniji period za nastanak raka u toku prvih 10 godina nakon postavljanja dijagnoze. (To znaci, da ce svaka peta žena koja ima razvijeno atipicno bujanje celija, ranije ili kasnije, oboleti od karcinoma dojke.)
Tretman fibrocisticne bolesti dojke, mada ne rešava uvek problem, može da ukljucuje:
- nošenje cvrstih grudnjaka,
- ishrana bogata vocem, povrcem i žitaricama, a siromašna masnocama,
- smanjeni unos soli u organizam,
- uzimanje vitamina E, B6 i drugih vitamina,
- izbegavanje preteranog unosa kofeina ( kafa i jaki cajevi )
- uzimanje lekova po preporuci lekara.

2. ISCEDAK IZ BRADAVICE

Pod ovim stanjem se podrazumeva pojava sekreta iz bradavice izvan perioda trudnoce ili dojenja. Kako je dojka žlezda, sekrecija iz bradavice žene u zrelom periodu nije retka pojava i ne predstavlja obavezan znak bolesti dojke. Izvesna dobrocudna stanja u dojci mogu uzrokovati ovakav simptom.
Na primer, mala kolicina iscetka iz bradavice se po pravilu konstatuje kod žena, koje redovno uzimaju tablete protiv zaceca, lekove za umirenje ili neke druge lekove. Cešce se iscedak pojavljuje iz obe dojke, mada može biti i samo iz jedne.
Iscedak iz bradavice može varirati kako po boji, tako i po kvalitetu. Žene sa fibrocisticnim stanjem u dojkama cesto imaju zelenkast ili braonkast iscedak.
Žuckast, providan, belicast ili zelenkast iscedak iz bradavice obicno nije znak zabrinjavajuceg stanja u dojci. Po potrebi, lekar se u ovim slucajevima može odluciti za uzimanje brisa iscetka na citološku analizu. Ovakav iscedak najcešce ne iziskuje terapiju. Cesto se zapaža i spontani prestanak sekrecije na bradavici. Gust žuto-zeleni iscedak može predstavljati znak upalne promene u dojci, kada zahteva antibiotski, i u retkim slucajevima, hirurški tretman.
Iscedak koji po pravilu zahteva hirurški tretman je onaj, koji u sebi sadrži manju ili vecu kolicinu krvi. Boja takvog sekreta može varirati od bledo-roza do potpuno crvenog, braon ili potpuno crnog. Najcešci uzroci ovakvog stanja su dobrocudni tumori papilomi unutar mlecnog kanala , ili pak znacajnije bujanje celija unutar mlecnog kanala. S obzirom, da ovakav nalaz u vrlo malom procentu može znaciti i prisustvo zlocudnog tumora, neophodan je hirurški tretman - otklanjanje sistema kanalica u kojima se nalazi krvav iscedak.

3. MASTITIS ( UPALA DOJKE )

Upala dojke van perioda dojenja je reda pojava. Ako se upala i javi, obicno je ogranicena na manji deo dojke ( 2-5 cm u precniku ), uglavnom u predelu oko areole. Manifestuje se otokom, jasno ogranicenim crvenilom, bolom u toj regiji, neretko gnojnim iscetkom na bradavici. Povišena telesna temperatura nije obavezan znak za mastitis, odnosno oduststvo povišene temperature ne znaci i odsustvo mastitisa.
U pocetnim fazama prepisuje se antibiotski tretman uz istovremenu primenu alkoholnih obloga.U slucaju pojave razmekšanja, najcešce u središnjem delu upalnog procesa, što oznacava prisustvo gnoja, preporucuje se hirurško lecenje. Ono se izvodi prosecanjem kože nad razmekšanjem pod kratkom lokalnom anestezijom, odstranjivanjem gnojnog sadržaja i dodatnim višednevnim ispiranjem u ambulanti.
Ukoliko se mastitis više puta ponavlja, što je najcešce slucaj, obicno se savetuje hirurško lecenje koje podrazumeva odstranjenje regije u kojoj se upala ponavlja. Ponekad i pored takvog tretmana dolazi do recidiva (ponovne upale). Uvucenost bradavice kod ogranicenog mastitisa, pogotovo kada se razvija u okolini ili pod areolom, je cest slucaj, ali je treba razlikovati od uvucenosti bradavice izazvane tumorom.

4. MASTALGIJA - MASTODINIJA ( BOL U DOJCI )

Bol u dojci je najcešci simptom na koji se žena žali u vezi sa svojim dojkama. Prakticno da ne postoji žena, koja u toku svog života nije imala ovakve tegobe. Bolovi, koje žene opisuju kao periodicne, koji su najjaci pred nastupajuci menstrualni ciklus, javljaju se obostrano u dojkama. Ako bolovi prestaju po nastupanju novog ciklusa, oni ne predstavljaju signal za opasno stanje u dojci ili dojkama.
Uzrok ovakvih bolova su po pravilu mali hormonalni poremecaji, koji se najcešce spontano normalizuju. Bolovi mogu biti razlicitog intenziteta, od blagih do izrazitih, koji ženu onemogucavaju u vršenju svakodnevnih aktivnosti. Cesto se javljaju u vidu probadanja ili žiganja. Ukoliko se javljaju u levoj dojci, mogu biti pogrešno protumaceni kao bolovi poreklom od srcanih oboljenja. Treba ih razlikovati i od bolova, koje pacijentkinje opisuju da zrace prema spoljnjem delu grudnog koša, ramenu i nadlaktici, jer su oni obicno neurološkog porekla. Ovi poslednji su cesto povezani sa degenerativnim oboljenjima vratnog dela kicme, te iziskuju konsultaciju neurologa ili fizijatra. Vrlo retko se ovakvi bolovi u dojkama zadrže u toku celog ciklusa, ali kad su trajni i intenzivni, zahtevaju sistematsku ili lokalnu hormonalnu terapiju.
Bolovi u dojci koji treba da budu ozbiljno shvaceni i koji iziskuju temeljno ispitivanje su sledeci:
- bolovi povezani sa traumom dojke ( kao posledica mehanickog povredivanja), kada se cesto zapaža modrilo kože u toj regiji,
- bolovi koji su vezani za upalne procese ( mastitis ),
- kada se uz bolnost dojke konstatuje i cvor ili drugo otvrdnuce u dojci,
- kada se bolovi javljaju u predelu vecih i napetih cista, potrebna je punkcija koja dovodi do nestanka bola.
Ako žena primeti neke od ovih simptoma, bez odlaganja treba da se javi svom lekaru, koji ce je uputiti u odgovarajucu zdravstvenu ustanovu gde ce se preduzeti potrebne mere. Treba da se zna, da bol u dojci izuzetno retko predstavlja znak zlocudne bolesti (raka) dojke, jer je rak po pravilu bezbolan, cak i u odmaklim stadijumima.

Gost
Gost


Nazad na vrh Ići dole

Re: Tumor dojke

Počalji od Gost taj Pet Dec 28, 2007 3:18 am

Dobrocudni tumori dojke

Dobrocudni tumor dojke je po pravilu jasno ogranicen.
Zvezdolika senka oznacava zlocudni tumor dojke.

Tumori dojke, kako dobrocudni tako i zlocudni, mogu nastati prakticno iz svih tkiva od kojih je dojka gradena. U daljem tekstu se koriste latinski nazivi tumora, jer se oni ne mogu doslovce prevesti. Nazivi ukazuju na strukturu tumora, odnosno iz kojeg tkiva je on nastao.

A FIBROEPITELNI TUMORI

1. FIBROADENOMI (TUMORI ŽLEZDANO-OŽILJNOG TKIVA)

Najcešci dobrocudni tumori dojke kod žena ispod 30 godina su fibroadenomi. Oni su najcešce relativno mali tumori od oko 2-3 cm u precniku, mada ponekad mogu biti i veci, cak i gigantski, velicine iznad 6-7 cm.
Fibroadenomi su najcešce okrugli (ili okruglasti), cvrsti, dobro ograniceni, ali nisu inkapsulirani (ucaureni) tumori. Iako su uglavnom bezbolni, najcešce ih žena sama primeti i opisuje ih kao kliker ili kuglu » što beži pod prstima«. Ovi tumori se umereno uvecavaju pred kraj menstrualnog ciklusa, kada mogu biti bolni, spontano ili na dodir.

Fibroadenomi su gradeni iz žlezdanog tkiva i vezivne potpore. Mogu biti :
- intraduktalni, što znaci da se nalaze u mlecnom kanalu,
- periduktalni, što znaci da se nalaze u okolini mlecnog kanala.

</FONT>
Ultrazvucni snimak fibroadenoma dojke.

Starenjem žene od ranije postojeci fibroadenom isto podleže starenju i diskretno se smanjuje. Vrlo retko se dešava, da se fibroadenomi uvecavaju u postmenopauzalnom perodu žene (po prestanku menstruacije), bez obzira na supstitucionalnu hormonalnu terapiju, koja ima za cilj da nadoknadi hormone koje jajnici više ne proizvode. U trudnoci i laktaciji (dojenju) može doci do uvecanja fibroadenoma na racun njegovog žlezdanog dela, sa ili bez produkcije mleka u kanalicima fibroadenoma.
Veoma retko, duktalni ili lobularni karcinom » in situ« ( rak, koji se nije proširio van mesta gde je nastao) se može pojaviti u fibroadenomu.

2. FILODES TUMORI ( CISTOSARKOMA FILODES )

Ovaj tumor predstavlja malignu (zlocudnu) varijantu fibroadenoma.
Filodes tumor u sebi sadrži dobrocudne epitelne celije, ali je tkivo koje ih povezuje zlocudno. Ukoliko u tumoru nema epitelnih celija, vec je tumor graden samo od meducelijskog tkiva, on ima mnogo agresivniji rast i lošiju prognozu u pogledu ozdravljenja pacijenta. Obicno se javljaju kod žena od 40 - 50 godina starosti. Karakteristicna slika filodes tumora je jasno ogranicen tumor, najcešce graden iz više delova, glatke površine, sa izrazito brzim rastom.

</FONT>
Filodes tumor dojke na snimku magnetnom rezonancom.

Ponašanje filodes tumora je cesto nepredvidivo. Vecina ovih tumora predstavlja lokalni problem i ne metastazira (maligne celije iz tumora ne napuštaju mesto nastanka i ne šire se po organizmu). Samo oko 20 % ovih tumora metastazira, i to krvnim putem, ne limfotokovima. Iz ovog razloga se prilikom operativnog lecenja ne odstranjuju limfni cvorovi pazuha.
Po novijoj klasifikaciji filodes tumori se dele na dobrocudne i zlocudne, mada bi bila ispravnija podela na manje i više zlocudne.
Lecenje je obavezno hirurško i podrazumeva odstranjenje tumora sa zaštitnim rubom zdravog tkiva oko njega, a u slucaju da zahvata veci deo dojke, i odstranjenje celokupnog tkiva dojke. Time se tretman okoncava uz redovno pracenje, sa kontrolnim pregledima kod lekara specijaliste 3 - 4 puta godišnje.

3. HAMARTOMI ( FIBROADENO LIPOMI- MEŠOVITI TUMORI GRAÐENI OD ŽLEZDANO-MASNO-OŽILJNOG TKIVA)

Hamartomi su dobrocudni tumori dojke koji su cesto asimptomatski (ne izazivaju tegobe, niti se mogu napipati) i slucajno se otkrivaju prilikom ultrazvuka ili mamografskog pregleda. Ovaj tip tumora se najcešce pojavljuje posle 35. godine života žene.
Mogu biti potpuno ili delimicno inkapsulirani (ucaureni). Kada preovladavaju cvršca vezivna tkiva u tumoru u odnosu na ostala tkiva, ovi tumori postaju opipljivi, jer su tada tvrde konzistencije. Kada se otkriju, mogu ponekad predstavljati problem u razlikovanju od drugih dobrocudnih tumora, ili cak i zlocudnih, te je lecenje iz tog razloga po pravilu hirurško.

B OSTALI TUMORI

1. CISTE

Ciste predstavljaju najcešcu otvrdlinu koja se pronalazi kod žena izmedu 40. i 50. godine života. Ciste su tecnošcu ispunjeni prostori koji nastaju od pocetnih režnjic-kanalic jedinica ili iz zapušenog proširenog kanalica. Ciste se mogu javiti pojedinacno ili više njih istovremeno samo u jednoj dojci, ali cesto i u obe.
Po velicini mogu varirati od mikroskopskih (kada se ne mogu napipati), do velicine od nekoliko centimetara. Male ciste obicno ne prouzrokuju vece tegobe, ali one mogu da se uvecaju i postanu bolne pred nastupajuci menstrualni ciklus. Ciste treba razlikovati od solidnih okruglastih tumora (fibroadenoma), ali i od cisticnih tumora.

</FONT>
Ultrazvucni snimak pojedinacne i grupisanih cista u dojci.

U slucajevima malih cista bez posebnih tegoba, koje ne nestanu spontano, tretman se sastoji samo od pracenja putem redovnih kontrola kod specijaliste, uz povremene ultrazvucne kontrole, a bolne i vece ciste se punktiraju. Punkcija ciste znaci da se sadržaj izvlaci iglom i špricem, nakon cega cista najcešce potpuno nestane. Ukoliko se cista ponovo pojavi, punktiranje se cesto ponavlja, posebno kada su ciste napete i samim tim i bolne.
Prilikom punkcije se najcešce dobije žuckast do zelenkast, lagano zamucen sadržaj. Ciste toliko retko prelaze u maligno oboljenje, da se punktirani sadržaj cesto i ne šalje na analizu. Medutim, pojava sveže ili stare krvi u punktiranom sadržaju ciste može biti znak za lekara specijalistu da zatraži citopatološku analizu takve tecnosti (analizu celija iz sadržaja ciste). U tom slucaju, kao vid tretmana, primenjuje se i biopsija (hirurško vadenje) ciste.

2. ADENOZA DOJKE (BUJANJE ŽLEZDANOG TKIVA)

Adenoza podrazumeva skup promena unutar režnjica koje zapocinju umnožavanjem žlezdanih celija u lobulusu (režnjicu) cesto pracenih razvitkom ožiljnog tkiva i taloženjem krecnih soli (kalcifikacija). Ako se promena manifestuje u obliku otvrdline, naziva se adenozni tumor.
Adenoza se relativno cesto pronalazi u sklopu fibrocisticne bolesti dojki u vidu manje-više plocastog tumora, uglavnom elasticnog i nejasno ogranicenog od okoline. Ponekad predstavlja veliki dijagnosticki problem i zahteva hiruršku terapiju. Ukoliko se mamografijom i ultrazvukom nedvosmisleno može zakljuciti, da ne postoji sumnja na zlocudan proces u adenozi, pacijentkinje se dalje redovno kontrolišu ( ne rede od 4 puta godišnje).

3. FIBROZA ( OŽILJAVANJE )

Fibroza oznacava umnožavanje vezivnog tkiva u dojci, dok žlezdani deo tom prilikom biva smanjen. Smanjuje se kako broj, tako i obim režnjica. Retko je prisutno u celoj dojci u vecem stepenu.
Fokalna (ogranicena) fibroza se može manifestovati kao opipljiv tumor, ponekad vrlo cvrst i nejasno ogranicen od okoline, ili se konstatuje prilikom mamografije kao abnormalnost odredenog stepena u gradi dojke.Velicina tumora može varirati i ponekad zahteva vrlo ozbiljan tretman, ukljucujuci i hirurško lecenje.
Izvesna vrsta fibroze u dojci se može pojaviti kod inzulin- zavisnog dijabetesa (šecerne bolesti) koji se dugo leci.

4. DUKTEKTAZIJA ( PROŠIRENJE MLECNIH KANALA )

Ovaj termin oznacava proširenje uglavnom završnih mlecnih kanalica ispod areole, mada može zahvatiti i manje kanalice. Pravi razlog njenog nastajanja je nepoznat. Kao uzrok se cesto spominje pocetni upalni proces u kanalicu, koji vodi uništenju elasticnih niti u zidu kanalica, kao i ožiljavanju u okolini kanalica. Gust, žuckasto-belicast iscedak iz bradavice kod ovakvog stanja nije retka pojava.

</FONT>
Ultrazvucni snimak proširenog završnog mlecnog kanala dojke (duktektazija).
Ožiljavanje i kalcifikacija (taloženje krecnih soli) su sastavni deo ovog stanja koje, iz tog razloga, može dovesti do zabune i stvarati dileme prilikom mamografije ili ultrazvuka, imitirajuci sliku tumora.

5. INTRADUKTALNI PAPILOMI ( PAPILOMI U MLECNOM KANALICU )

Papilomi predstavljaju dobrocudnu promenu u dojci u vidu nabujalih celija unutrašnjosti kanalica, koje formiraju resicast tumor. Ovi papilomi se najcešce javljaju u glavnim (završnim) mlecnim kanalima pod areolom. Njihova najcešca manifestacija je krvav iscedak na bradavicu (od blago žuckastog ili bledo crvenkastog do potpuno crvenog, braonkastog ili crnog).
Tumori su cesto mali ( 1-3 mm ) i ne mogu se napipati.
Papilomi ponekad mogu biti i veci ( 2-4 cm), posebno oni koji formiraju manju ili vecu cistu oko sebe, ispunjenu krvavim sadržajem. Ponekad se javlja veci broj papiloma istovremeno, zahvatajuci nekoliko mlecnih kanalica. Zbog postojanja mogucnosti da se radi o papilarnom raku dojke, svaki krvavi iscedak iz bradavice, bez izuzetka, zahteva citopatološku (analizu celija iscetka) ili patohistološku analizu (analizu tkiva nakon hirurškog odstranjenja tumora) i lekar specijalista ce se, u svakom slucaju krvavog iscetka iz bradavice, po pravilu, odluciti za biopsiju. Hirurški tretman podrazumeva odstranjenje papiloma zajedno sa zahvacenim delom kanalica. Rez obicno nije tako veliki, da bi ostavio estetske posledice na dojci. Medutim, nakon operacije, deo oko areole i bradavice može postati utrnut ili manje osetljiv.

6. LIPOMI ( TUMORI MASNOG TKIVA )

Lipomi su dobro ograniceni tumori koji se mogu razviti u bilo kom delu dojke, a gradeni su od masnog tkiva. Teško se mogu opipati, a ukoliko se napipaju, oni su meki, pokretni, dobro ograniceni i glatki. Cesto se javljaju u sklopu generalne lipomatoze (kada je prisutno više masnih tumora istih karakteristika na razlicitim delovima tela). Ovi tumori se rede operišu, i to uglavnom kada rastu brzo, kada postanu spontano bolni ili kada dode do nekroze (odumiranja jednog njegovog dela) u njima, praceno taloženjem krecnih soli Tada mogu, kako klinicki, tako i mamografski ili ultrazvucno, podsecati na druge dobrocudne, pa cak i zlocudne tumore.

7. VASKULARNI TUMORI ( TUMORI POREKLA KRVNIH SUDOVA )

Ovaj tip tumora je graden iz kapilara ili sunderaste forme isprepletenih malih venskih krvnih sudova. Retko se javljaju u dojci. Ukoliko se nalaze u površinskim slojevima dojke, prosijavaju ispod kože, dajuci izgled potkožnog krvnog ugruška. Ukoliko su dublje locirani, teško se otkrivaju, jer su meke konzistencije. Dobro su ograniceni od okoline, u koju ne urastaju. Ukoliko dode do njihove transformacije u zlocudni angiosarkom, dolazi do izrazito brzog rasta sa infiltracijom (urastanjem) u okolna tkiva. Zbog svoje dobre prokrvljenosti (gradeni su od finih krvnih sudova) ponekad se mogu pogrešno dijagnostikovati kao dobro prokrvljeni zlocudni tumori, i tada je neophodna njihova biopsija. Vrlo retko su prisutna krvarenja u ovoj vrsti tumora. Krvarenja su najcešce posledica povrede, a samo izuzetno spontana.

8. GRANULARNO CELIJSKI TUMORI

Na pocetku XX veka se mislilo da ovi dobrocudni tumori poticu od mišicnog tkiva, ali se, zahvaljujuci elektronskom mikroskopu, utvrdilo njihovo poreklo od celija koje grade omotace perifernih živaca. Od svih tumora ove vrste samo se oko 6 % razvija u dojci. Period javljanja je oko 40. godine života žene.
Karakteristike ovih tumora je da imponuju kao zlocudni tumori dojke, jer su izrazito cvrsti pri pregledu prstima ( « kao kamen tvrdi « ) i fiksiraju kožu. Njihovo potpuno hirurško odstranjenje dovodi do izlecenja.

9. MASNA NEKROZA U DOJCI (ODUMIRANJE MASNOG TKIVA)

Ona je cesto povezana sa traumom (povredivanjem), hirurškom intervencijom na dojci ili zracenjem. Medutim, razlog njenog nastanka može biti i nepoznat. Javljaju se u vidu cvora, cesto nejasno ogranicenog, sa bolovima i neretko fiksiranjem i uvlacenjem kože. Obavezna je biopsija ovakve promene ( vadenje celog cvora ).
Bolesti bradavice
1. PAPILOMATOZA I ADENOM BRADAVICE ( IZRAŠTAJI NA BRADAVICI)
Ovi tumori nastaju bujanjem celija završnog dela mlecnih kanalica i ponekad rastu u unutrašnjosti bradavice. Tada se ispoljavaju u granulacijama ( grozdastim izraštajima ) ili ulceracijom (ranicom) na bradavici. Period javljanja je izmedu 40. i 50. godine života žene. Adenomi bradavice mogu biti pogrešno dijagnostikovani kao ožiljavajuca papilomatoza ispod areole, koja se obicno javlja dublje u dojci. Ovi tumori izuzetno retko zahtevaju lecenje. Ukoliko dode do promena njihovog izgleda i velicine oni se hirurški otklanjaju.

2. HRONICNI DERMATITIS BRADAVICE ( UPALA KOŽE BRADAVICE )
Ova promena se javlja u vidu crvenkaste površine na samoj bradavici, obicno pokrivene ljuspicama odumrle kože, cesto praceno svrabom. Ovakvo dobrocudno stanje je ponekad teško razlikovati od Padžetove bolesti bradavice. Ukoliko se iskljuci Padžetova bolest, što nije uvek jednostavno, lecenje se može prepustiti specijalisti za kožne bolesti.

3. PADŽETOVA BOLEST
Ovo stanje se manifestuje kao manje ili više crvena površina, u vidu fleka na samoj bradavici, koja se može pružati i u njenu okolinu na areolu, pa i izvan nje. Promena ima izgled ekcema, nekada sa perutanjem kože, a nekada izgleda kao površinska ranica na bradavici. Svrab je cesto prisutan, ali nije obavezan simptom. Padžetova bolest se javlja kao rezultat širenja zlocudnih celija raka dojke kroz završni mlecni kanal na površini bradavice. Ova bolest podrazumeva, da se ispod promene na bradavici zasigurno nalazi zlocudan tumor. Oko 1-2 % karcinoma dojke se prezentuje na ovaj nacin. Oko polovine žena sa promenom na bradavici imaju opipljiv tumor u dojci, a oko 90 % njih imaju dublje položen zlocudni tumor u mlecnom kanalicu.
Lecenje podrazumeva obaveznu biopsiju ovakve promene, a po tom, ukoliko se dokaže zlocudnost iste, tretman, kao i za svaki drugi rak dojke lokalizovan u njenom središnjem delu.
Važno je znati.......



</FONT>

Gost
Gost


Nazad na vrh Ići dole

Re: Tumor dojke

Počalji od Gost taj Pet Dec 28, 2007 3:19 am

Samopregled dojki

Najmanje što zdrava žena može da ucini za sebe je da sama pregleda svoje dojke jednom mesecno. Samopregled treba obavljati od 10. do 15. dana od prvog dana menstruacije. U menopauzi žena sama treba da odredi jedan dan u mesecu za samopregled i da, po mogucstvu, uvek pregleda svoje dojke približno istog dana.

Uputstvo za samopregled dojki

</FONT>
1. Lezite na leda i podmetnite jastuk ispod desnog ramena. Stavite desnu ruku ispod glave.

2. Koristite vrhove kažiprsta, srednjeg prsta i prstenjaka leve ruke da biste, ako postoji, opipali bilo kakav cvor ili otvrdlinu u desnoj dojci.

3. Prste pritisnite dovoljno cvrsto, ali ipak nežno, da biste osetili i upoznali strukturu svoje dojke. Upamtite kakav je to osecaj, jer je važno prepoznati i osetiti uvek isto. Normalno je osetiti cvrstu liniju u donjem polukrugu svake dojke.
4. Vrhovima prstiju treba da pravite pokrete koji su prikazani na ovoj šemi. Možete odabrati kružne pokrete (A), pokrete gore- -dole (B) ili pokrete prema i od bradavice (C). Važno je koristiti uvek isti nacin, jer tako cete uvek prelaziti preko cele dojke, a i pomoci ce Vam da upamtite kakav je to osecaj pod prstima.

5. Uradite samopregled na isti nacin, prelazeci preko leve dojke desnom rukom.
6. Samopregled obe dojke treba ponoviti istom tehnikom i u stojecem stavu, jednom rukom podignutom i stavljenom iza glave. Na ovaj nacin cete lakše pregledati gornji deo dojke i deo prema pazuhu. Pošto se neke promene lakše osete kad je koža mokra i nasapunjana, preporucuje se samopregled pod tušem.

Svaki put pogledajte i kožu dojke i bradavicu, uocavajuci bilo kakve promene na njima.

U slucaju da pronadete ili uocite bilo kakvu promenu odmah treba da se javite lekaru!

Najveci broj žena ne pregleda svoje dojke iz straha da ce otkriti cvor u njima, koji može biti rak dojke. Ni jedna promena u dojci nece nestati time što ce se ignorisati.
Pored redovnog samopregleda dojke preporucuju se i povremeni strucni pregledi dojke.

Mamografija

Mamografija je jedan od najboljih nacina za rano otkrivanje oboljenja dojke. To je bezbolna, neškodljiva rendgenska tehnika, kojom se dobija jasna slika o unutrašnjosti dojke. Pogrešno je izbegavati mamografiju, ukoliko je ona preporucena, iz straha od navodnog štetnog dejstva zracenja.
Prvi mamogram bi trebalo uraditi oko 40. godine života žene. Preko 40 godina starosti preporucuje se mamografija jednom godišnje ili jednom u dve godine. Kad žena prede 50 godina, mamografski pregled treba da se obavlja svake godine. Kod osoba sa povecanim rizikom od raka dojke (ako je neko od clanova ženske linije njihove porodice oboleo od raka dojke) prvu mamografiju treba uraditi pre 35. godine života, a dalji mamografski pregledi su neophodni jednom godišnje.

</FONT>
Postupak snimanja na mamografskom aparatu.
Ultrazvucni pregled

Ultrazvucni pregled dojki bi trebalo vršiti, u principu, po preporuci lekara, kada se u dojci otkrije bilo kakvo odstupanje od normalnog ili se iz nekog drugog razloga ukaže potreba za detaljnim uvidom u stanje dojke.
Mora se napomenuti, da najveci broj otvrdlina u dojci nisu zlocudne i ne predstavljaju rizik za njihov nastanak. Oko 85 % cvorova u dojkama dobije i histološku potvrdu dobrocudnosti nakon njihove biopsije (hirurškog odstranjenja).
Ako se i otkrije cvor u dojci, to ne znaci da se on mora i odstraniti. Postoji veliki broj dobrocudnih tumora i stanja u dojci koji se ne lece hirurški, vec su samo potrebne redovne kontrole lekara.

Pregled magnetnom rezonancom

Snimanje magnetnom rezonancom se koristi u slucajevima kada ni pregled lekara, kao ni ultrazvucno i mamografsko snimanje ne pruže dovoljno podataka na osnovu kojih se pouzdano može utvrditi da je promena u dojci dobrocudna. Zbog toga ovo snimanje treba da bude rezervisano samo za slucajeve izuzetnih dijagnostickih dilema.
Zakljucak
Od perioda devojaštva do duboke starosti prakticno svaka žena, bez izuzetka, prode bar jednom kroz neka od napred opisanih stanja u dojkama. Zbog toga izuzetno je važno da, kao svoj uvek dostupan lekar, svaka žena vrši samokontrole svojih dojki. Potrebno je uporediti trenutno stanje u dojkama sa stanjem od prethodnog meseca ili prethodnih meseci. Svoje menstrualne cikluse takode treba redovno pratiti, jer cak i diskretne promene ciklusa uzrokovane hormonalnim uticajem mogu znacajno uticati i na stanje u dojkama. U slucaju da se u dojci zapazi promena koja prethodno nije postojala i koja se ne menja u toku ciklusa, najbolje je da se obratite lekaru bez oklevanja, pa makar izazvali i lažnu uzbunu. Nemojte ipak zaboraviti da je najveci broj promena u dojkama dobrocudne prirode.
Posete lekaru treba prihvatiti prirodno, kao znak Vašeg ispravnog i pozitivnog odnosa prema svom zdravlju.

Napomene:
1. Ultrazvucni snimci, kao i snimak magnetnom rezonancom su preuzeti iz dokumentacije Instituta za onkologiju u Sremskoj Kamenici.
2. Mamografski snimak za ilustraciju benignog i malignog tumora je preuzet iz brošure Krames Communications.
3. Ilustracija postupka snimanja na aparatu za mamografiju, Uputstvo za samopregled dojke i shema Struktura dojke su preuzeti iz brošura American Cancer Society.
4. Ilustracija normalnih i abnormalnih celija je preuzeta iz izvornog materijala sa Internet sajta Imaginis.

Gost
Gost


Nazad na vrh Ići dole

Re: Tumor dojke

Počalji od Gost taj Sub Jan 05, 2008 10:21 pm

OBAVITE SAME TEST PROTIV RAKA DOJKE
vakog meseca u isto vreme obavezno proverite svaku promenu i odstupanja od normalnog izgleda vasih dojki. Obratite paznju na tvrde cvorice, grumencice, zadebljanja ili ulegnuca. Svaku promenu prijavite vasem lekaru i raspitajte se o mamografu u vasem domu zdravlja. Svoje grudi kod kuce mozete proveriti koristeci sledece postupke:Lezeci

Stavite jastuk ispod svog desnog ramena. Stavite desnu ruku ispod glave. Proverite celokupnu oblast dojke prstima leve ruke. Upotrebite male krugove, kao i pokrete gore-dole. Osvetljenje neka bude osrednje, a pritisak neka vam bude cvrst prilikom provere. Nezno pritisnite bradavicu i pogledajte ima li promena. Ponovite postupak na levoj dojci.
Ispred ogledala

Proverite da li ima promena u izgledu ili obliku vasih grudi. Zapazite svaku promenu koze ili bradavica ili iscedak iz bradavica. Proverite vase grudi na vise nacina: sa rukama sa strane, sa rukama iznad glave, sa dlanovima na bedrima zatezuci cvrsto grudne misice.
Prilikom tusiranja

Podignite desnu ruku. Sa sapunjavim rukama, ali cistim prstima proverite desnu dojku. Koristite iste male krugove i pokrete gore-dole, na nacin koji je opisan u delu pod nazivom "lezeci." Ponovite ceo postupak

Gost
Gost


Nazad na vrh Ići dole

Re: Tumor dojke

Počalji od Mima taj Sre Feb 20, 2008 12:23 pm

evo i ja da se prijavim :nesanica: imala sam isti problem,dobro se secam tog 14 decembra.07.kao da je bilo juce,nikada to necu zaboraviti,naime sve je pocelo kao obican cvoric,isla na kontrole i onda mi rekli kad budem planirala da rodim da bi bilo pametno da ga odstrane....e onda sam ja guska zatrudnela ne misleci na podivljali cvoric i posto znam dobrog doktora koji je hirurg ovde u zr bolnici zakazemo operaciju,i htela sam da idem pod totalnu anesteziju jer sam prpadzija za medalju al posto sam kontala da sam zatrudnela svojom voljom i velikom zeljom naravno,morala sam da se odlucim za lokalnu anesteziju zbog trudnoce,a jaoooooo
eto proslo je,operisali me,cak sam sa sestrama caskala tokom operacije,one mi brisale suze,mrzim lokalnu anesteziju,fuj,odvratno,pa mislim osetila sam svako njegovo seckanje kao neko grebuckanje,elem bio je to na svu srecu beningni tumor,i dalje dojim,kad maja ne bude vise htela da siki idem obavezno na kontrolu....bilo,proslo ne ponovilo se...

Mima
Banovan sa foruma
Banovan sa foruma

Broj poruka: 1092
Lokacija: zrenjanin
Datum upisa: 10.02.2008

http://www.myspace.com/milanamaja

Nazad na vrh Ići dole

Re: Tumor dojke

Počalji od Gost taj Sre Feb 20, 2008 6:05 pm

joj milana eto iscitah tvoju pricu,nisam znala da si imala takvo iskustvo i iskreno mi je zao sto si sve to prezivela,a isto tako ti se divim na hrabrosti. :izvoli:
kao sto i sama kazes bilo ne ponovilo se vise nikad i nikom!!!!!!

Gost
Gost


Nazad na vrh Ići dole

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh


Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu